Piše: Mladen Obrenović
Više građana koji su došli na obilježavanje 73. godišnjice bitke na Kozari udaljeno je tokom ceremonije, pod pratnjom policije, jer su pjevali partizanske pjesme u vrijeme izvođenja himne entiteta Republika Srpska.
Takvu je informaciju prenio portal Buka, a kasnije novinarima potvrdio Dražen Crnomat, aktivist iz Banje Luke, koji je bio jedan od onih koji su pjevali partizanske pjesme i koji je udaljen s mjesta obilježavanja godišnjice bitke.
„Nakon što je završila himna Bože pravde, krenuli smo pjevati Oj Kozaro i druge partizanske pjesme. Kako smo mi počeli pjevati, krenula je i entitetska himna Moja republika. Nastavili smo da pjevamo. Tad je došla policija“, prepričao je Crnomat za Al Jazeeru.
Potvrdio je kako je šest osoba legitimisano, te da su jednoga od njih policajci izdvojili sa strane, jer je snimao događaj, te ga „natjerali da sve izbriše sa kamere“.
„Kad su nas izdvojili i legitimisali, rekli su da ne smijemo to raditi sad, nego kasnije. Policija je bila korektna, nije bilo grubosti i nismo osjetili da možemo biti ugroženi. Momku kojem su obrisali film rekli su da će ga pozvati na informativni razgovor“, rekao je Crnomat.
Pjevali dok je izvođena entitetska himna
Informaciju je na svom Twitter profilu podijelio i analitičar Srđan Puhalo.
„Nemam punu informaciju, ali ono što sam podijelio na Twitteru je tačno. Ne znam šta se prije i poslije toga dešavalo. Javio mi se jedan dečko i rekao kako su oni pjevali te pjesme dok je svirana entitetska himna, tako da mi nisu poznate sve okolnosti. Samo su mi javili da su 'odstranjeni', šta god to značilo“, rekao je Puhalo u telefonskoj izjavi za Al Jazeeru.
Po njemu, „ako su pjevali u vrijeme izvođenje himne, bilo čije, sve se može i drugačije interpretirati“.
Deset na jednoga
Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine, kada je 11.000 Nijemaca, zajedno s najmanje 20.000 ustaša i domobrana, pokrenulo ofanzivu na narod i borce Kozare i Potkozarja.
Protiv nadmoćnog neprijatelja, borilo se 3.000 partizana iz Drugog krajiškog odreda. Goloruki narod spašavao se u zbjegovima.
U noći 3. jula, neke partizanske jedinice probile su obruč, ali puno naroda i boraca nije uspjelo da se provuče. Oni koji nisu pobijeni, odvedeni su u koncentracione logore, mahom u Jasenovac i Staru Gradišku.
Prema ustaškim i njemačkim dokumentima, u kozaračkoj ofanzivi je zarobljeno 68.000 ljudi.
Obilježavanje 73 godine od Bitke na Kozari organizirali su zajedno Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova i Odbor Vlade Srbije za njegovanje tradicije značajnih historijskih događaja.
Izvor: Al Jazeera i agencije
Nekoliko osoba pjevalo partizanske pjesme u vrijeme izvođenja himne Republike Srpske, pa ih je policija legitimisala.
